Godine 2049. navršit će se 100 godina postojanja Narodne Republike Kine. Kineski predsjednik Xi Jinping želi da Kina dotad postane država s najvećom nacionalnom ekonomijom u svijetu. Za to je potrebno obnoviti i drevni Put svile. Ta trgovinska ruta već više od 2000 godina povezuje Aziju i Europu. Njezina izgradnja smatra se najvećim transnacionalnim infrastrukturnim projektom. No kuda točno prolazi novi Put svile? Koje prednosti on donosi europskoj logistici? Odgovore možete pronaći u članku na blogu.
Tko se danas uključi u sustav Smart Logistics System, i u budućnosti se može dinamično prilagođavati promjenama na tržištu – i tako osigurati svoje poslovanje.
Naziv je aluzija na povijesni Put svile: trgovinsku rutu iz Kine prema Europi dugu oko 6400 km koja je od oko 100. god. pr. Kr. do dugo u novi vijek služila za transport robe. Prvenstveno u srednjem vijeku ondje se trgovalo svilom, ali i drugim materijalima poput zlata i srebra. Pojam „novi Put svile” (međunarodno „One Road, one Belt”) danas obuhvaća interkontinentalne trgovinske i infrastrukturne projekte između Kine i mnogih zemalja Afrike, Azije i Europe.
Danas novi Put svile povezuje oko 60 % svjetskog stanovništva. Prema procjenama uskoro će obuhvaćati 40 % cjelokupne svjetske trgovine. Pritom se Atena, Istanbul, Venecija, Moskva, Rotterdam, a i Duisburg smatraju središnjim čvorištima u Europi. Obnova drevne trgovinske rute najvažniji je strateški projekt tijekom mandata kineskog predsjednika Xija Jinpinga. Tako su provedena ulaganja u luke, zračne luke, željezničke mreže, ceste i bolnice. Za to je predviđeno oko 900 milijardi dolara. Do 2020. godine Peking je prema službenim podacima već investirao 124 milijarde eura. U manje od 10 godina na taj je način već nastalo oko 80 000 km autoceste i mnoge nove željezničke pruge – samo u Kini. Prvi sporazumi u Europi potpisani su s Rusijom, Poljskom, Mađarskom, Bugarskom, Srbijom i Hrvatskom. Od uspostavljanja novih industrijskih zona preko poticanja trgovine do gradnje elektrana i bolnica – i ovdje su mnogi projekti već pokrenuti i provedeni.
Kina je za Njemačku i mnoge druge europske zemlje jedan od najvažnijih trgovinskih partnera. Najkasnije nakon pojave e-trgovine znatno se povećao obujam trgovanja. Izgradnja lanaca isporuke istok-zapad atraktivna je za mnoga poduzeća i nacionalne ekonomije iz sljedećih razloga:
Najveći europski kolodvor u luci u Hamburgu na sličan način promatra mogućnosti u inicijativi „One Belt, One Road”: „Novi Put svile važna je dodatna mogućnost uz pomorski promet za globalni lanac isporuke između Kine i Njemačke”, kaže Axel Mattern, direktor marketinga luke Hamburg. Danas postoji već 235 željezničkih veza između Hamburga i Kine (oko 40 vlakova tjedno) koje se postupno izgrađuju.
Tijek međunarodnih lanaca isporuke bez smetnji za poduzeća je sada važniji nego ikad. Zbog toga je načelno potrebno podržati izgradnju cestovnih i željezničkih mreža za promet tereta. S druge strane, pandemija koronavirusa već je potaknula mnoga poduzeća iz područja industrije i trgovine da se ponovo pojačano zalažu za partnerstva unutar Europe. Na taj način potrebno je ovisnost o globalnim dobavljačima svesti na minimum.
Tko se danas uključi u sustav Smart Logistics System, i u budućnosti se može dinamično prilagođavati promjenama na tržištu – i tako osigurati svoje poslovanje.