Gotovo 18 posto emisija CO2 širom svijeta otpada na cestovni transport tereta, izvještava platforma „statista”. Samo u Njemačkoj udio sudionika u kopnenom prometu u transportnom lancu 2020. godine iznosio je oko 72,5 posto – s tendencijom porasta. S druge strane, prisutan je poziv na veću održivost u globalnim lancima stvaranja vrijednosti, a time i transportnim lancima.
Tek nedavno je u sklopu svjetskog sastanka na vrhu o klimatskim promjenama u Glasgowu dio delegata potpisao sporazum o ukidanju fosilnih goriva u automobilima ili kombijima . Osim toga, sudionici su prvi put pozvali na ukidanje uporabe ugljena za proizvodnju struje širom svijeta . Nakon njemačkog zakona o lancima opskrbe, to su još dvije odluke koje neposredno utječu na transportnu i logističku branšu i daju naslutiti buduće trendove.
Nova serija „Održiva logistika” na blogu TIMOCOM bavi se izazovima i mogućnostima održivog djelovanja za poduzeća iz područja transporta i logistike. Ta serija će objašnjavati važne pojmove o temi, opisivati dosadašnji razvoj i baviti se pitanjem što bi mogla donijeti budućnost.
„Gdje se upravo nalazi kamion?” i „Hoće li roba pravodobno stići?” vjerojatno su još uvijek među najčešće postavljanim pitanjima u transportnom lancu. Istodobno se kod klijenata i potrošača povećava želja za informacijama kao što je porijeklo upotrijebljenih sirovina, humana proizvodnja i transporti sigurni za okoliš. Transparentni lanci opskrbe prema tome počinju primjerice informacijama o održivom uzgoju poljskih plodova, a ne pregledom trenutnih zaliha na skladištu ili obavještavanjem o slanju.
Već znate sve o održivosti i spremni ste napraviti sljedeći korak? Digitalizacija se povezuje s optimiranjem opterećenja u sustavu Smart Logistics System tvrtke TIMOCOM. Izgradite svoju mrežu provjerenih međunarodnih poduzeća i smanjite broj praznih vožnji koje se mogu izbjeći.
Kako bi omogućila temeljno razumijevanje, ova serija počinje objašnjenjem 5 najvažnijih pojmova koji se izravno odnose na transport i logistiku te kratkim pregledom razvoja održivosti.
Svaki trend sa sobom donosi nove pojmove, a tako je i s velikim tematskim područjem „održiva logistika” ili „transparentna logistika”. Koja je razlika između ekološke bilance i ekološkog otiska ili uopće nema razlike? Dakle, prije nego što je moguće baviti se tom kompleksnom temom, potrebno je objasniti često upotrebljavane pojmove. Na internetu su dostupni mnogi leksikoni koji sadržavaju isključivo stručne pojmove vezane uz održivost. Sljedeći popis predstavlja izvadak iz njih; objašnjenja se pojavljuju nakon što kliknete na natuknicu.
Održivost stoji na tri stupa koji se nalaze u trajnom međudjelovanju:
Promatra čovjeka kao ljudski resurs, ali je pritom protuteža izrabljivanju i modernom ropstvu. U središtu pozornosti nalazi se pitanje je li očuvano ljudsko dostojanstvo i ima li svatko jednake mogućnosti s obzirom na obrazovanje, kulturu i blagostanje. Uz čovjeka samog po sebi, iz poduzetničke perspektive promatra se i stručno znanje te angažman .
To područje obuhvaća štedljivo postupanje s prirodnim resursima . Ono što se uzima iz prirode, prema tom pristupu treba imati realnu mogućnost da se obnovi vlastitom snagom. Biološka raznolikost i zdravi ekosustavi su cilj.
Poduzeća koja djeluju u skladu s ciljevima za društvo i okoliš moraju ostvarivati i financijsku dobit. Ona jamči mogućnost provedbe održivih ulaganja u tehnologije budućnosti, usavršavanja i projekata za održivost te održavanje konkurentnosti .
Od sirovina do pripreme krajnjeg proizvoda kod potrošača, „transparentnost lanca stvaranja vrijednosti” uzima u obzir sve korake u životnom ciklusu proizvoda. Transparentnost je pritom bitan pokazatelj održivosti jer su besprijekorne informacije o sirovinama, metodama obrade i transporta itd. odlučujuće. U sklopu zakona o lancima opskrbe koji stupa na snagu 2023. godine, to će za njemačka poduzeća biti jedan od najvažnijih aspekata.
Taj pojam se ponekad izjednačuje s transparentnošću lanca opskrbe. Ipak, „real-time-visibility” u prijevodu znači „vidljivost u stvarnom vremenu (odnosi se na transporte ili zalihe na skladištu itd.)”. Moguće je okoristiti se vidljivošću u stvarnom vremenu u smislu održivosti i pomoću nje raditi uz štednju resursa.
Energetski preokret dugoročno predviđa gospodarstvo bez ugljika . Dakle, svjetsko gospodarstvo treba postupno promijeniti svoje procese tako da se sve manje stakleničkih plinova, nazvanih i „emisije”, proizvodi i ispušta u Zemljinu atmosferu . Važan aspekt u tom procesu je ukidanje uporabe fosilnih goriva i sve veća primjena obnovljivih izvora energije, npr. snage vjetra ili vode i solarne energije. Dekarbonizaciju u logistici moguće je potaknuti npr. modernizacijom voznog parka pomoću električnih vozila ili štedljivih motora s unutarnjim izgaranjem i ponovnom procjenom postojećih lanaca opskrbe.
Ekološka bilanca označava postupak kojim se prvotno procjenjivala samo sigurnost proizvoda za okoliš . Pritom se uzimaju u obzir prvenstveno podaci iz proizvodnje, npr. koliko emisija nastaje tijekom obrade neke sirovine do gotovog proizvoda i njegove isporuke. Ekološka bilanca danas se odnosi i na podatke o uslugama i načine ponašanja
Narodi na niskom stupnju tehnološkog razvoja čine to od početka povijesti čovječanstva, a civilizirane i prosvijećene industrijske države moraju to ponovo naučiti: život i rad u skladu s onime što planet nudi.
Kliknite i saznajte više: Sljedeće prekretnice danas najviše utječu na održivo djelovanje.
Pojam „efekt staklenika” nastao je u istraživanjima početkom 19. stoljeća, prije nego što se etablirao u 20. stoljeću. Jean Baptiste Joseph Fourier i John Tyndall istraživali su utjecaj oslobođenih emisija na klimu Zemlje. Oni su uspoređivali reakcije koje su utvrdili na planetu i u njegovoj atmosferi s reakcijama takozvane „izolirane posude za dokuhavanje”, posude za toplinsku izolaciju.
Što? To uopće nije bio klimatski aktivist? Ne.
Aurelio Pecchei, industrijalac, osjećao je sve veću zabrinutost za čovječanstvo. Zajedno sa znanstvenikom Alexanderom Kingom 1965. godine je osnovao RIMSKI KLUB. Samo sedam godina kasnije u suradnji s profesorima s MIT-a objavljena je knjiga „Granice rasta”, koja po prvi put opisuje međudjelovanje ljudi, prirode i gospodarstva. Članovi te udruge su stručnjaci iz 30 zemalja koji se bave istraživanjima u području „problema čovječanstva u budućnosti”, traže rješenja i procjenjuju ih. U skladu s geslom „ZNATI, RAZMIŠLJATI, DJELOVATI”, ta organizacija djeluje na međunarodnoj razini, podržava npr. inicijativu Globalni Marshallov plan i održava mrežu škola RIMSKI KLUB.
Poznat i kao „COP 21”, zahvaljujući tom sporazumu sudionici međunarodne konferencije o klimi u prosincu 2015. uspjeli su obvezati sve države na zaštitu klime i konačno uvesti energetski preokret . Glavni cilj tog sporazuma je ograničavanje zagrijavanja Zemlje na 1,5 Celzijev stupanj kako bi se zaustavile posljedice klimatskih promjena . Ta brojka prvi put je utvrđena u međunarodnopravnom sporazumu i zbog toga je obvezujuća širom svijeta. Tako je svaka pojedina država dužna donijeti i provoditi vlastiti paket mjera .
Njemačko Savezno vijeće je 25. lipnja 2021. donijelo Zakon o dužnoj pozornosti za lance opskrbe (LkSG). Taj zakon stupa na snagu početkom 2023. godine, a čini održive lance opskrbe obvezujućima najprije za njemačka poduzeća s više od 3000 zaposlenika i njihove dobavljače . Poduzeća koja se već dobrovoljno zalažu za održivost i djeluju u skladu s njom prema tom će zakonu dobiti posebnu potporu. Sadržajni cilj tog zakona je utvrđivanje i otklanjanje postojećih opasnosti za ljude i okoliš te etabliranje mjera prevencije .
U jesen 2021. godine Glasgow je zaželio dobrodošlicu predstavnicima gotovo 200 zemalja na konferenciji o klimi „COP26”. Delegati su procijenili dotadašnje mjere za zaštitu klime, a u „Klimatskom sporazumu iz Glasgowa” dogovorili su brže ukidanje fosilnih goriva. Osim toga, više od 100 sudionika potpisalo je sporazum koji definira datum kraja uporabe motora s unutarnjim izgaranjem. Njemačka ga najprije nije potpisala, upućujući na različit stav o e-gorivima, dakle sintetičkim gorivima. Potpisnici isključuju njihovu uporabu.
Svakome su poznate slike iskorištavanja ljudi i prirode, zagađenja okoliša i prirodnih katastrofa, prosvjeda i sastanaka na vrhu vezanih uz klimu.
Sada je potrebno baviti se onime što su sve te slike uzrokovale. Koji zaključci iz sporazuma i zakona su relevantni za transportna i logistička poduzeća? Koje mjere mogu provesti poduzeća koja se smatraju dobavljačima u smislu zakona o lancima opskrbe?
Sljedeći nastavci serije „Održiva logistika” daju poticaje za odgovaranje upravo na ta pitanja. Klimatski preokret treba se transportirati u svijet – za to je potrebna najbolja logistika.
Spremni ste za sljedeći korak u smjeru održivosti? Digitalizacija se povezuje s optimiranjem opterećenja u sustavu Smart Logistics System tvrtke TIMOCOM. Izgradite svoju mrežu provjerenih međunarodnih poduzeća i smanjite broj praznih vožnji koje opterećuju okoliš.