Organska moda, održivi pokloni, klimatski neutralna putovanja – ponašanje potrošača šalje jasnu poruku. Nažalost se Njemačka nalazi na četvrtom mjestu zemalja s najvećim ekološkim otiskom i postavlja samo pet od 100 najodrživijih poduzeća diljem svijeta. Ovdje stupa na snagu Zakon o dubinskom ispitivanju lanaca opskrbe (LkSG) . On njemačka poduzeća obvezuje na klimatski neutralno i etično djelovanje u globalnim lancima opskrbe te u prvoj fazi stupa na snagu 2023.
Tvrtka Corporate Knights iz Kanade svake godine analizira održivost poduzeća diljem svijeta – s gore navedenim otrježnjujućim rezultatom za Njemačku.
Zbog čega je tako? Postaviti se kao održivo poduzeće trenutno je dobrovoljno. Vjerojatno je već tu razlog: dobrovoljno ne znači hitno. Poduzeće za savjetodavne usluge za upravljanje lancima opskrbe Höveler Holzmann 2020. godine provelo je studiju pod vodstvom njemačkih srednjih poduzeća te onih uvrštenih na burzu. Ona je pokazala: samo deset posto poduzeća na koje se odnosi Zakon se dosad pridržavalo svih zahtjeva za održive lance opskrbe . Prema tome većina poduzeća ne bi mogla pratiti Zakon LkSG.
Ovaj članak kratko navodi ključne podatke zakona, pokazuje promjene i potencijale za poduzeća za transport i logistiku te daje poticaje poduzećima kako za sebe koristiti UN-ove ciljeve za održivost kao pomoć za snalaženje u promjenama.
Vrijeme teče. Nakon što u Francuskoj, Nizozemskoj, Velikoj Britaniji i SAD-u već postoje zakoni o lancima opskrbe, njemačko je Savezno vijeće 25. lipnja 2021. donijelo odgovarajući zakon za Njemačku. On je pravilnik za njemačke producente i njemačke podružnice stranih poduzeća za
Stupit će na snagu u dvije faze:
Poduzeća s manje od 1000 zaposlenika zakon o dubinskom ispitivanju lanaca opskrbe ne pogađa izravno. No, to ne znači da ona ne moraju poduzimati mjere. Naime, kao pružatelji usluga, prijevoznici i podizvođači oni su izravno uključeni u lanac opskrbe.
Tko se zauzima za održivost i komunicira ju, ubuduće će ju morati i dokazati. Tko to ne može, mora računati s posljedicama. Jer, svi sudionici u procesu dužni su javiti prekršaje kada saznaju za njih. Za nadzor je nadležna njemačka Savezna služba za gospodarstvo i kontrolu izvoza (BAFA) koja određuje i kazne za prekršaje. To mogu biti novčane kazne, ali i isključenje iz dodjele poslova. Međutim, zakon omogućava i potporu države za poduzeća koja mjere održivosti dobrovoljno provode.
Zakon LkSG nije izričito usmjeren na usporavanje lanaca opskrbe i sprječavanje uključenih. Upravo suprotno: održivost i transparentnost u lancu opskrbe postaju dužnost za sve sudionike. Oni za koje nije obavezno smiju se višestruko, dobrovoljno pridružiti kako bi ostali konkurentni. Zakon je i prikladno sredstvo za motivaciju poduzeća da se aktivno pozabave tom temom te da ga dožive kao šansu za sebe.
Naime, država se zakonom brine da i sama ispuni obveze. Jer
Pružatelji usluga transporta i logistike u nadolazećoj strukturi bit će pojačano u fokusu. Svojom ulogom dobavljača i pružatelja usluge kao izravni ugovorni partner poduzeća koja proizvode, tj. trguju u njihov su proces stvaranja vrijednosti uključeni neposredno. Ili su uključeni posredno, npr. kao podizvođači.
Konkurencija ne spava. Tko sudjeluje u lancu opskrbe poduzeća gore navedenih veličina, od 2023. također se mora održivo usmjeriti. Naravno, to je povezano s naporom, organizatorski i financijski.
Međutim, prednosti su jasne:
Sve to nadodaje na povišenu konkurentnost prema poduzećima koja djeluju održivo. Da budemo precizniji: poduzeća koja ne uključe održivost u svoje procese i ne provode ju dosljedno dugoročno sama sebe otpisuju.
17 UN-ovih ciljeva za održivost predstavlja prekretnicu u povijesti održivosti. Uspostavljeni su u okviru sastanka na vrhu UN-a za održivi razvoj u rujnu 2015. u New Yorku i pokrivaju tri stupa održivog razvoja – socijalni, ekološki i ekonomski. Pod sloganom „Prema održivoj Europi do 2030.” odvojeno su objašnjeni sadržaji pojedinačnih ciljeva na internetskoj stranici njemačkog Saveznog ministarstva za gospodarsku suradnju i razvoj (BMZ), navedeni primjeri za provođenje te predstavljeni projekti potpore.
Ciljne skupine su
Zakon o lancima opskrbe iz ovog kataloga može se smatrati mjerom.
Načelno je svih 17 ciljeva postavljeno toliko široko da poduzeća iz svakog od ciljeva mogu izvući mjere za sebe.
Evo 5 primjera:
Bavi se zdravstvenom skrbi svih ljudi, ali i utjecajima koji utječu na dobrobit i zdravlje. U to se ubrajaju onečišćenje zraka, vode i tla.
Potrebno je postići kvalitetno, dugoročno obrazovanje za sve ljude neovisno o njihovoj pozadini.
Cilj između ostalog utvrđuje da pristup čistoj vodi i higijenskim sanitarnim uslugama svakom čovjeku treba biti omogućen.
Pristup obnovljivim izvorima energije trebao bi biti olakšan, a izvori energije pristupačniji.
Modernizacija i investicije u održive strukture kao i tehnologije trebale bi se postići ovim ciljem, posebice uzimajući u obzir područja energije i prometa.
Za neka je poduzeća prošla godina počela kako bi obavili pripreme potrebne za Zakon o lancima opskrbe te aktivno uvodili promjene. Bez brige, taj proces promjene nitko ne mora provoditi sam. Poduzeća za savjetodavne usluge na zahtjev vam pomažu pri izradi ekološke bilance, postavljanju koncepata održivosti s odgovarajućim mjerama, izradi proračuna koji obuhvaća radnu snagu te pri uvođenju klijenata.
U jednom od prvih koraka klijentima i partnerima možete dostaviti svoj vlastiti Code of Conduct, odnosno kodeks ponašanja. Sve više poduzeća zatraži jedan od svojih poslovnih partnera kako bi osigurali da svi sudionici na njihovom lancu opskrbe svoje poslovanje vode u skladu s održivosti. Mnogobrojni predlošci za takav kodeks stoje na raspolaganju na internetu te ih je moguće obogatiti vlastitim sadržajima.
Ne samo težiti istom cilju, već i sudjelovati u promjenama – važna točka kada se radi o održivosti, jer nitko ne može sve sam. Stvorite zajedničko razumijevanje, objasnite, zašto su ti koraci nužni. Postavljajte i sami pitanja: kako si vaši zaposlenici zamišljaju tu temu u poduzeću? Koje mjere iz privatnog života možete prenijeti na poslovanje? Jesu li vaši partneri i klijenti spremni plaćati više za održive usluge? I ako da, koliko?
Trenutne brojke pokazuju da njemački potrošači održivost kao kriterij pri kupnji sve češće upotrebljavaju: to se u potpunosti odnosi na 12 posto (u odnosu na 2017.: 9,5 posto), velikim dijelom na oko 29 posto (u odnosu na 2017.: 25,5 posto). Cijene proizvoda s oznakom pravedne trgovine pritom su često daleko iznad prosjeka. U skladu s time predanost održivim proizvodima pokazuje i tendenciju potrošača na spremnost da na to potroše više.
Ponašanje potrošača, gospodarstvo, uloga zemalja, etika i svijest o okolišu – sve se mijenja u korist održivosti. Sudjelujte u promjenama sada.
Podrobne detalje o Zakonu LkSG kao i ispravke netočnih informacija o zakonu dostavlja internetska stranica njemačkog Saveznog ministarstva za gospodarsku suradnju i razvoj (BMZ). Osim toga je njemačka Agencija za gospodarstvo i razvoj pripremila širok katalog pitanja, također na temu novčanih kazni.
Tvrtka TIMOCOM pripada poduzećima koja već od svog osnutka potiču održivost i pritom između ostalog provode točku digitalizacije. U sustavu Smart Logistics System digitalno su prikazani pokretanje transporta, njegova dodjela i planiranje. Aplikacijski programi burza tereta kao i praćenje pomažu vam s učinkovitom popunjenosti i planiranju tura. To štedi resurse i optimira procese.