Budućnost logistike do 2030.: Putokaz i prilike

Transportna industrija trenutno se suočava s mnogobrojnim izazovima: pritisak na troškove, birokratske prepreke, nedostatak vozača i visoki troškovi ulaganja u nove pogonske tehnologije u okviru dekarbonizacije. Uz to, raste i cyber kriminal zbog sve većeg stupnja digitalizacije.

Ipak, sudionici imaju optimističan pogled na buduće izazove logistike, barem prema trenutnom barometru raspoloženja transport logistic 2025 , koji je objavljen prije najvažnijeg događaja u industriji početkom lipnja u Münchenu. 1.851 ispitanik u njemu opisuje trenutnu tržišnu situaciju kao ne baš dobru, ali se uglavnom izražava s povjerenjem.

Upravo zato što industrija i trgovina sve više surađuju s logističkom i transportnom branšom u borbi protiv emisija i cyber napada. To je također nužno, jer se transportni sektor trenutno nalazi na prekretnici koja vodi prema budućnosti obilježenoj tehnološkim inovacijama i održivošću.

Što logistika budućnosti treba?

U cestovnom teretnom prometu burze tereta su mjesto gdje se najbolje može utvrditi od kojih sastojaka je sačinjena logistika transporta budućnosti. One koriste prednosti digitalizacije kako bi povezale nalogodavce i nalogoprimce. U kontekstu sve izraženijeg manjka vozača, one pružaju prvim potrebnu fleksibilnost da brzo i transparentno po pitanju troškova dođu do kapaciteta teretnog prostora. Drugi pak dobivaju nalozi i izbjegavaju prazne vožnje.

I činjenica da komunikacija putem platforme s provjerenim tvrtkama doprinosi kibernetičkoj sigurnosti. To smanjuje rizik od prijevarnih ponuda putem e-pošte i dodjeljivanja naloga sumnjivim prijevoznicima putem faksa, koji potom nestaju s teretom.

Kako zaista uspješno provesti digitalnu transformaciju u logistici? Koje tehnologije se isplate – i gdje su najveće prepreke? Saznajte više o digitalizaciji u logistici na našoj tematskoj stranici!

Nedostatak kvalificirane radne snage i automatizacija

Akutni nedostatak je manjak vozača. Čak i do 2030. godine potražnja će premašiti ponudu. Odgovor na to sastoji se od nekoliko mjera: boljih radnih uvjeta, ciljane edukacije, ali i automatiziranih logističkih procesa, osobito kod planiranih relacija između logističkih centara.

Autonomna vozila i digitalni suputnici za kamione vjerojatno spadaju među još daleke vizije. Cestovni promet je iznimno složen, a etička pitanja odgovornosti u slučaju nesreća nisu razjašnjena. Stoga se široka primjena autonomnih vozila kao rješenje za nedostatak vozača u srednjem roku čini nerealnom.

Infrastruktura platforme i digitalna tržišta ukidaju birokraciju

Često spominjani „gomile papira“ predstavljaju pravi kočničar učinkovitosti, stoga je njihovo uklanjanje jedan od ključnih zahtjeva za logistiku budućnosti. Digitalni dokumenti duž cijelog lanca opskrbe, poput eCMR-a (elektroničkog tovarnog lista) , do 2030. godine će se široko primjenjivati. Burze tereta mogu aktivno pratiti ovu transformaciju nudeći digitalna sučelja i integracije koje zamjenjuju ručne procese i smanjuju troškove upravljanja. Digitalizacija će na taj način u nadolazećim godinama sve više dominirati cestovnim prijevozom tereta. Inteligentna platformska rješenja povezuju nalođavce i nalogoprimce. Time stvaraju učinkovitost, transparentnost i optimizaciju iskorištenosti duž lanca opskrbe.

Preporuka podcasta: U "logistikpodcast - Podcast za logistiku" raspravlja se o temi: "Transportna logistika 2030. - što ostaje, što dolazi, što se mijenja?" S Gunnarom Gburekom razgovara se o ključnim razvojnim trendovima u industriji, današnjim izazovima i onim trendovima koji će do 2030. godine redefinirati tržište.

Sigurnost podataka kao ključni faktor uspjeha

S porastom umreženosti i digitalizacije raste i rizik od cyber-napada. Prema IT-udruzi Bitkom , više od 70 posto logističkih tvrtki suočava se s problemima IT sigurnosti. Burze tereta s provjerenim korisnicima i dodatnom mogućnošću stvaranja vlastitih logističkih mreža unutar „zatvorene burze tereta“ pružaju zaštićeno okruženje za sigurnu razmjenu podataka. One nude malim i srednjim poduzećima digitalni prostor koji gradi povjerenje.

„S pomoću Zatvorene burze tereta možemo ciljano odabrati partnere koji ispunjavaju naše standarde. To ne štedi samo vrijeme, već nam pruža i sigurnost da transporti teku glatko“, kaže prijevoznik Stefan Aninger. Pročitajte 3"> kako je Aninger s pomoću Zatvorene burze tereta postigao veću kvalitetu, manje administrativnih poslova i veću sigurnost u planiranju kod brzih prijevoza.

Prema transport logistic Stimmungsbarometer , 70 posto špediterske i transportne industrije aktivno ili vrlo aktivno se bavi kibernetičkom sigurnošću. Međutim, 37 posto ispitanika ne zna jesu li već bili žrtve kibernetičkih napada. Od preostalih 63 posto, svaki drugi je barem jednom bio meta kibernetičkih kriminalaca.

Ovdje sudionici još uvijek trebaju nadoknaditi zaostatak. Neprestana potražnja za burzama tereta – što je također pokazalo veliko zanimanje za TIMOCOM štand na transport logistic – može se protumačiti kao znak: platforme poput ove smatraju se prikladnim sredstvom za optimalnu pripremu u pogledu kibernetičke sigurnosti . Značaj burzi tereta stoga će do 2030. godine i dalje rasti.

Obveze održivosti potiču promjene prema klimatski prihvatljivom cestovnom teretnom prometu

Nove pogonske tehnologije poput električnih kamiona i vozila na vodik, proširenje infrastrukture za punjenje i točenje goriva te prelazak na kombinirane oblike prijevoza: ove teme sve više dominiraju cestovnim teretnim prometom u nadolazećim godinama. Promjene moraju poticati politički akteri kroz zakonske propise i programe poticaja, kao i proizvođači vozila kroz inovacije te logističke tvrtke koje sve više koriste održiva rješenja.

Već sada logistička industrija ovdje spada među predvodnike. Na kraju krajeva, cestovni teretni promet s udjelom od oko 20 posto u globalnoj emisiji CO₂ ima odgovornost dati značajan doprinos postizanju klimatskih ciljeva. Prema studijama više od 50 posto tvrtki planira preuređenje svog voznog parka. Prelazak na alternativne pogone napreduje, iako još uvijek postoje mnoge prepreke.

Do 2030. godine očekuje se značajan porast električno pogonjenih kamiona – posebno u urbanim područjima. Vodik i e-goriva će se više koristiti u dugolinijskom prijevozu čim se poboljšaju infrastruktura i troškovi.

Najveći izazovi i dalje ostaju infrastruktura za utovar i punjenje te visoki troškovi nabave. Koja će se tehnologija na kraju nametnuti, ostaje otvoreno. Stoga u skoroj budućnosti neće biti dovoljno za značajan doprinos smanjenju CO₂ koji se očekuje od politike. Ako bude dostupna u većim količinama, zamjenski dizel HVO-100 mogao bi kao ekološki prihvatljivo gorivo zauzeti prvo mjesto. To trenutno izgleda realnije nego brza izgradnja vodikovih ili električnih punionica.

Umjetna inteligencija – od alata do odlučujućeg tijela

Umjetna inteligencija u logistici smatra se snažnim polugom – za održivost, odluke temeljene na podacima, vremensku učinkovitost i time smanjenje troškova. Trenutno je u toj industriji na vrhu dnevnog reda. Na događajima poput transport logistic 2025 to je bilo neupitno. KI-tehnologije već danas koriste više od 50 posto logističkih tvrtki i njihova će važnost još znatno rasti. Analize velikih podataka optimiziraju rute kroz objedinjavanje prijevoza, minimiziraju prazne vožnje, podržavaju prediktivno održavanje vozila ili upravljaju zalihama u skladištima.

Smanjenje troškova pomoću umjetne inteligencije

Na teretnim burzama umjetna inteligencija osigurava inteligentne procese usklađivanja između ponude i potražnje te smanjuje ručni rad. Stefan Bauer, voditelj špedicije u Schneider Transport GmbH, primjerice izvještava o unosu svojih teretnih naloga: „S TIMOCOM AI štedim oko sat vremena dnevno na 60 naloga. To je na godišnjoj razini oko 250 sati." Uz umjetnu inteligenciju cestovni teretni promet postaje ne samo ekonomičniji, već i ekološki prihvatljiviji. Naime, optimizacija ruta potpomognuta umjetnom inteligencijom štedi vrijeme i troškove, a istovremeno smanjuje emisiju CO₂ – što je značajan izravan doprinos zaštiti klime.

Zaključak: Logistika 2030 je digitalna, održiva i povezana

Budućnost cestovnog teretnog prometa oblikuju tri velika tehnološka trenda:

1. Digitalizacija i umjetna inteligencija: Optimiziraju procese, štede troškove i stvaraju novu dodanu vrijednost.

2. Održivost: Prijelaz na pogone s niskom emisijom i učinkovitiji transporti ubrzava se novim tehnologijama, većom količinom podataka i inteligentnim platformama.

3. Suradnja: Samo kroz kooperaciju, na primjer na platformama, logistika može postati otpornija, transparentnija i održiva za budućnost.

Vodeće logističke mreže poput TIMOCOM Road Freight Marketplace postaju u ovom razvoju infrastruktura digitalne logistike. Kako se veliki trendovi ovdje spajaju unutar burze tereta, pokazuje se na primjeru kada se ponude za teret kreiraju uz pomoć umjetne inteligencije u nekoliko sekundi, a korisnici mogu putem integriranog messengera odmah uspostaviti kontakt.

Osim usklađivanja tereta i utovarnog prostora, logističke mreže omogućuju i usluge poput praćenja pošiljke uživo, digitalnog upravljanja dokumentima, natječaja ili izračuna ruta i troškova. Time one nisu samo alat, već i aktivni oblikovatelj logističkog svijeta sutrašnjice.

Zašto pišemo o logistici? Zato što već više od 25 godina povezujemo teret i utovarni prostor. S više od 55.000 korisnika, TIMOCOM Road Freight Marketplace jedno je od vodećih logističkih mreža za cestovni teretni promet u Europi.